Tamburaši iz ŠOKICE sa Orkestrom iz Vukovarske glazbene škole sviraju Valcer

U pauzi dok je nadležna komisija ocjenjivala prijavljene tamburaške orkestre, koji je najbolji, domaći  tamburaški orkestar Glazbene škole u Vukovaru, pod dirigentskom palicom mladoga Aleksandra i pratnjom nastavnika glazbe Darka Kujunđića te nastavnice Renate Somrak, odsvirao je valcer, a na slijedeću godinu možda se i oni prijave na natjecanje tamburaških orkestara.
                                    Snježana Kolak

Međunarodni festival tamburaških orkestara u Vukovaru

U nedjelju 12.svibnja 2013. u 19 sati je počela završna večer međunarodnog festivala tamburaških orkestara u Vukovaru, u Ružičkinoj kući. Na toj večeri tamburaš iz ŠOKICE Mario Kolak, koji pohađa treći razred Osnovne glazbene škole u Vukovaru, je izveo svoju skladbu uz pratnju klavira, kao solo točku, što su gledatelji popratili snažnim pljeskom, kao i Danijel Kolak, učenik petog razreda Glazbene škole i tamburaš iz ŠOKICE.

Tamburaši iz ŠOKICE braća i sestra Kolak sviraju zajedno Malu noćnu muziku od Betovena

Najbolji tamburaši imaju teže skladbe za svirati kao Danijel

Tamburaši se trude da lijepo odsviraju zadane skladbe

Mario svira Cansonetu na Javnom satu

Članovi ŠOKICE na Javnom satu u Glazbenoj školi u Vukovaru

U srijedu 8.svibnja 2013.g. članovi KUD-a ŠOKICA imali su svoje solo izvedbe uz pratnju klavira sa raznim skladbama na tamburici bisernici i braču.
Izvedba je bila vrlo uspješna.

Tamburaši iz ŠOKICE sudjeluju u programu Svečane sjednice G.V. Grada Vukovara

Na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Vukovara, koja je održana u Hrvatskom domu, u petak 3.svibnja 2013. u 13 sati, sudjelovali su i tamburaši KUD-a ŠOKICA iz Bapske u sklopu orkestra Glazbene škole iz Vukovara, svirajući "Valcer", time stvarajući ugodan ambijent predsjedniku RH
g.dr. Ivi Josipoviću.
Jaki pljesak je nagradio njihovu odličnu svirku.

SLAVIMO PRAZNIK RADA UZ PEČENJE I DOBRO DRUŠTVO....

PROSLAVA PRAZNIKA RADA 1.SVIBNJA

I U KUD-u ŠOKICA slavi se Praznik rada i to zna se kako-roštiljanje i opuštanje uz pjesmu i vino, na vinorodnom Čaratu, pored arheološkog nalazišta "Gradac", te u blizini romaničko.gotičke Crkve sv. Marije iz 12.stoljeća.

VJERNE ČLANICE KUD-a SU NEUMORNE U PJESMI "DRVCE ZELENO, JAJCE ŠARENO....

HRABRA DJECE NE ŠTEDE NOGE NEGO KORAČAJU BAPSKOM PJEVAJUĆI DRVCE....

I MALI I VELIKI JEDNAKO IMAJU ŽELJE OŽIVJETI STARI OBIČAJ DRVCE ZELENO

NAJGLASNIJI PJEVAČI U DRVCU, RORA, ADAMČIĆ....

Može se i glasno pjevati kada si u DRVCU.....

Tamburica daje bolji ugođaj pjesmi u običaju Drvce zeleno

Stari običaj Drvce zeleno u selu Bapskoj

U utorak 3o.travnja u selu Bapskoj djeca i mladi KUD-a ŠOKICA, uvijek na taj dan oživljavaju stari običaj Drvce zeleno, s kojim se proslavlja radost proljeću, cvijeću i zelenilu. Toga dana se obilježava i dan pogibije bana Petra Zrinskog i Frana Krsta Frankapana u Bečkom Novom mestu te ovim starim običajem daje se nova nada i vjera u bolje sutra.
Kako se odvija ovaj običaj?
Djeca i mladi uzmu košarice od kuće, naberu u njih cvijeća, a naročito jorgovana, te uzmu tamburice ili tamburu samicu te uz pjesmu idu seoskim "šorovima" i to od kuće do kuće pjevajući:"...Drvce zeleno, jajce šareno, Boga molilo da kiša pada, da trava raste, da paun pase. Oj, svinjarko Marko, pogubio svinje, otac ga kara, čizme mu para. Pred kućom grana od jorgovana."
Ukoliko ima nekoga od domaćina u kući, oni izlaze van i darivaju djecu sa jabukama, orasima ,jajima, a danas sve više sa bombonama, čokoladama i novcem. U posljednje vrijeme je uobičajeno da djeca i mladi oživljavajući ovaj običaj, skupe nešto novca za sutrašnju proslavu 1.svibnja na pašnjacima i u prirodi.
Djeca darove stavljaju u košarice, zakite kapiju te kuće sa jorgovanom, još nešto odpjevaju i kreću dalje drugoj kući.
Ukoliko se nitko ne pojavljuje vani kod kapije kada djeca pjevaju, kod neke kuće u selu, tada djeca pjevaju: "Ova kuća lipova, u njoj nema nikoga , samo malo pepela i to dedi večera". Što znači da su povrijeđeni što im se nitko nije javio iz te kuće.
Običaj završava kada pred kraj dana djeca završe sa obilaskom sela i u nekoj od roditeljskih kuća ispeku sva jaja i pojedu, no danas djeca obično ta jaja prodaju i novac upotrebe za proslavu 1.svibnja, Praznika rada.
U noći između 30.travnja i 1.svibnja "Sade se majevi", točnije visoko, tanko stabalce bez korijenja, koje među grančicama ima boce i šarene "pantlike" i to ispred kuća počasnih seljana, a sade ga seoski momci, koji ga zadnje nedjelje u svibnju-popodne i vade, no uz pjesmu i ples te tamburaše i kolače-javno, a ne tajno u noći, kako je to kada se "sade majevi", postavljaju u zemlju, ispred nečije kuće.